IDEJA TJEDNA

Pažnja onome što ostvarujemo

Prestajete pušiti ili idete na dijetu? Svaka čast! Probajte mali trik: usredotočite um na pozitivan aspekt: da počinjete uživati život punim, snažnim plućima ili da krećete u oslobađanje vitkog stasa.

Proces kreiranja navike odvija se prema cikličkom obrascu. Ishodište mu je svjesni um koji bira misao. Na primjer: "Mogao bih zapaliti cigaretu". Intelekt zatim važe razloge za i protiv. Kad donese odluku, provodi misao u djelo i kreira brazdu (samskaru) u podsvijesti.

Slijedeći put kad se nađemo u sličnoj situaciji (možda nam, u društvu, ponude dim), iz nesvjesnog uma stiže informacija o prethodnom iskustvu. Na temelju starog iskustva i izazova nove situacije, intelekt opet važe razloge, donosi odluku i sprovodi ju u djelo. Informacija se opet upisuje u brazdu.

S vremenom tako kreiramo različite navike; duboke brazde u nesvjesnom umu. Tada intelekt više neće biti aktivno uključen. Kompulzivno će pristajati ići uhodanom stazom, a brazda će se sve više i više produbljivati, Sandra Baksa je ukratko objasnila pojednostavljenu shemu stvaranja navika na predavanju u Centru Brahma Kumaris u Zagrebu.

Želimo li promijeniti neku naviku koja nam više na odgovara, prvi korak je ojačati intelekt da donosi drugačije odluke. Pri tome će ići lakše ako se suzdržimo od krutosti jer će se nesvjesni um pod pritiskom zabrane početi jogunasto opirati. Bolje rezultate daje nježno uvjeravanje, tipa: "Hajdemo danas probati nešto drugačije."

I kad uspijemo odbaciti neku lošu naviku, možemo se ubrzo naći u recidivu ili se boriti s psihičkom ovisnošću dugo nakon prestanka fizičkih simptoma. Rijetko tko uspije naviku prerezati i istovremeno izgubiti sklonost prema njoj. Da bismo u tome uspjeli, potrebno je napraviti totalnu transformaciju - ostvariti radostan život, a ne život odricanja.

Razlog br. 1: kozmetički zahvati

Prvi razlog zbog kojeg se teško rješavamo navika jest nastojanje da promijenimo samo ponašanje, a ne korjenski uzrok.

To se događa kad nedovoljno dobro razumijemo važnost mijenjanja loše navike. Tada čupamo ili šišamo izrasli, vidljivi dio korova, a ne i korijen, koji raste i dalje. Liječeći samo izvanjiski dio navike, prisiljavamo se da mijenjamo ponašanje, što, s pravom, osjećamo kao napad na sebe. I mučimo se.

Osim tjelesnih potreba, razne štetne navike zadovoljavaju i suptilnije, duhovne potrebe. Pušači koji se zagledaju u svoju nutrinu, otkrivaju da osim fizičke potrebe za cigaretom, postoje i duboke suptilne potrebe koje su naučili zadovoljavati dimom. Potreba za mirom, za sigurnošću, za užitkom... Ukoliko smo toga gladni, lako ćemo posegnuti za nečim izvana da, barem privremeno, utažimo prazninu.

Kad se suptilne potrebe uvide i prepoznaju (a to je individualni proces, nije dovoljno da vam netko kaže ili da naučite teoriju!), onda je lakše naći načina da ih kvalitetno zadovoljimo. Pri tome može pomoći i meditacija. Niste li sigurni kako znati meditirate li dobro, sjetite se da je ključ u postignuću. Svaka vrsta meditacije je OK, ali čujete li nekoga da kaže kako meditira već 15 godina i slabo napreduje, znajte da mu je vrijeme da promijeni tehniku. :o)

Razlog br. 2: nedostatak fokusa

Drugi razlog je odsutnost cilja. Koju naviku biste rado promijenili. A zašto? Motivirati nas može samo ispravan, snažan cilj koji nas oduševljava.

Često se vadimo na zdravlje. Kao, prestajemo pušiti ili se prejedati zbog zdravlja. To je sklizak teren jer mnogi nemaju svijest o tome što je zdravlje, niti iskustvo pogoršanja. Na primjeru pušenja, možete dimiti desetak godina i osjećati se sjajno. No, bude li život neposredno ugrožen, navike odbacuju se začas.

Štetne navike često su izraz destruktivnosti i nevoljenja sebe, stoga zdravlje neće biti dovoljan motivator. Zato je važno otkriti viši cilj koji će vas istinski motivirati promjenu. Sve dok ga, sami za sebe, ne pronađete, sklonost prema samodestrukciji ostaje za petama.

Ciljevi su posve osobni, i vrlo različiti. To može biti radost, sloboda, kvalitetan život u kojem sve ima smisla: i posao koji radim i zajednica kojoj služim... Kad čovjek osjeti da ima ulogu u svijetu - onda se događa istinski zaokret: shvaćanje da vas svijet (pa i Bog) treba, i da vi trebate svijet. Da nitko nije ovdje bez veze.

Tada počinjemo drugačije tretirati sebe, svoje tijelo i sve što nas okružuje. Počinjemo poštivati svačiji prostor i uvažavati sve oko nas: i živo i neživo.

Bez osjećaja svrhovitosti života, tekšo je imati imati ljubavi prema životu koji nam je dan.

Tri faktora uspjeha

Da bismo u bilo čemu uspjeli, potrebni su:

• fokus (usmjerenost na cilj)
• sposobnost (zdrav psihofizički sustav, sposobnost razumijevanja, ustrajnosti i izdržljivosti)
• volja (pokretačka sila, entuzijazam, unutarnji plam koji nas nosi)

Obično za neuspjeh optužujemo nedostatak volje, no presudan je nedostatak fokusa. Bez njega smo poput podivljalog crijeva za polijevanje vrta. Nasumično špricamo vodu naokolo dok se ne iscrpimo. S druge strane, uz osjećaj svrhe i jasnog cilja/fokusa, volja dolazi prirodno, a sposobnosti se rađaju.

Razlog br. 3: usredotočenost na gubitak

Posljednji, ali ne i najmanje važan razlog teškoća pri promjeni navika je usredotočenost na ono što odbacujemo, a ne na ono što ostvarujemo. Vidimo li samo odricanje, a ne i rezultat, usporavamo i bojkotiramo proces.

Na primjer, koliko puta ste rekli da sutra prestajete pušiti ili da idete na dijetu? A zašto se ne biste usredotočili na to da počinjete uživati život punim, snažnim plućima ili da krećete u oslobađanje svog vitkog stasa?

Recite ne patnji, žalosti i muci jer život je dar, radost, zadovoljstvo i razmjena, kaže Sandra Baksa i poziva vas da se pridružite trećem predavanju ciklusa o navikama u utorak, 19. svibnja u 18.30 sati u Centru Brahma Kumaris, Medovićeva 10 u Zagrebu. Ulaz je slobodan, uz najavu na 091/17 705 50 ili ovaj e-mail. Najave su potrebne radi osiguravanja potrebnog broja stolica! :o)

Irena Krčelić